Pagkakaiba sa mga pagbabago kan "Tataramon na Filipino"

Content deleted Content added
No edit summary
No edit summary
Linya 31:
 
An '''tataramon na Filipino''' ({{IPAc-en|lang|pron|audio=En-us-Filipino.ogg|ˌ|f|ɪ|l|ɪ|ˈ|p|iː|n|oʊ}};<ref name="Cambridge Dictionary English pronunciation">{{cite web|title= English pronunciation of Filipino|url=http://dictionary.cambridge.org/pronunciation/english/filipino}}</ref> ''Wikang Filipino'', {{IPA-tl|wɪˈkɐŋ ˌfiːliˈpiːno|}},siring man '''Wikang Pambansa''') iyo an nasyunal asin sarong opisyal na tataramon kan [[Filipinas]] arog kan pigsasabi sa [[1987 Konstitusyon kan Filipinas]].<ref name="1987 constitution art 14 sec 6-7">{{Harvnb|Constitution of the Philippines|1987|loc=Article XIV, Sections 6 and 7|ref={{harvid|1987 constitution art 14 sec 6–7}}}}</ref> Saro ining tataramon na Austronesyo na ''de facto'' [[estandardisasyon (linguwistika)|estandarteng barayti]] kan [[tataramonn na Tagalog]],<ref name="Filipino-Tagalog-Not-So-Simple">{{cite web |last=Nolasco |first=Ricardo Ma. |title=Filipino and Tagalog, Not So Simple |url=<!-- NOTE: archived version used because (as of 16 January 2019) online version has been redirected to a web page which is not useful --> https://web.archive.org/web/20140522052247/http://svillafania.philippinepen.ph/2007/08/articles-filipino-and-tagalog-not-so.html |website=svillafania.philippinepen.ph |date=August 24, 2007 |access-date=January 16, 2019}}</ref> . Ini an enot na tataramon kan mga nag-eerok sa [[Metro Manila]] asin kan 24 laksa na katawo o haros saro-kapat kan [[populasyonn kan Pilipinas]] poon pa kan 2019 asin ikaduwang tataramong kan 45 laksa na katawo na [[namamanwaan na Pilipino|Filipino]]. Saro an Tagalog sa 185 na [[tataramon kan Filipinas]] na midbid sa ''[[Etnologo]]''.<ref>{{cite web |title=Philippines |url=http://www.ethnologue.com/country/PH |website=Ethnologue}}</ref> Opisyalmente, tinawan nin boot sabihon an Filipino kan [[Komisyon sa Tataramo na Filipino]] (''Komisyon sa Wikang Filipino'' sa Tagalog o pinalipot na KWF) bilang "sarong natibong diyalekto, pigtataram asin pigsusurat, sa [[Metro Manila]], an Nasyunal na Rehiyon ninn Kapital, asin sa iba pang urban centers kan kaiislahan".<ref name="Resolution-92-1">{{cite web |last=Pineda |first=Ponciano B.P. |last2=Cubar |first2=Ernesto H. |last3=Buenaobra |first3=Nita P. |last4=Gonzalez |first4=Andrew B. |last5=Hornedo |first5=Florentino H. |last6=Sarile |first6=Angela P. |last7=Sibayan |first7=Bonifacio P. |title=Resolusyon Blg 92-1 |trans-title=Resolution No. 92-1 |url=http://wika.pbworks.com/w/page/8021710/Resolusyon%20Blg%2092-1 |website=Commission on the Filipino Language |quote=Ito ay ang katutubong wika, pasalita at pasulat, sa Metro Manila, ang Pambansang Punong Rehiyon, at sa iba pang sentrong urban sa arkipelago, na ginagamit bilang. |date=May 13, 1992 |access-date=May 22, 2014 |language=tl}}</ref> Sagkod 2000, haros 90% kan populasyon an nakakataram nin Tagalog, pigtatanyang 80% an nnakakataram ninn Filipino asin 60% a nakakataram nin Ingles.<ref>{{cite web |title=Special Release No. 153: Educational Characteristics of the Filipinos |url=http://www.census.gov.ph/data/sectordata/sr05153tx.html |publisher=National Statistics Office |date=March 18, 2005}} (see Figures 6 and 7)</ref>
 
An Filipino, arog kan iba pang mga tataramon na Austronesyo, parating nagagamit nin [[Berbo–subheto–obheto|berbo–subheto–obheto]] na pagkasunod-sunod alagad naggagamit man ini nin [[subheto-berbo-obheto]] na pagkakasunod-sunod. igwa ining ireksyon na [[Parametro nin direksyon na pamayo|inisyal na pamayo]]. Saro ining [[tataramon na aglutinatibo]] alaga nagpapahiling man ini nin [[inpleksyon]]. Bako ining [[Tono (lingguwistika)|tatataramon na tonal]] asin pigkokonsidirar na [[tataramon na tarik-doon]] asin sarong [[Isokroniya|tataramon na igwang oras nin silaba.]]
 
==Mga toltolan==